Na studiju, uz gostujuće profesore i stručnjake iz prakse, predaje 20 stalnih nastavnika. Naši nastavnici su vodeći stručnjaci u područjima organizacije i upravljanja ljudskim potencijalima, menadžmenta, psihologije rada i organizacijske psihologije, sociologije rada, industrijskim odnosima i radnom pravu.

Lidija Arambašić redovita je profesorica u miru na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedra za zdravstvenu i kliničku psihologiju. Na istom je fakultetu i Odsjeku diplomirala, magistrirala i doktorirala i tamo je nositeljica kolegija u području traumatske psihologije, psihičkih kriza, psihološkog savjetovanja, osoba s invaliditetom. Sudjelovala je i u nastavi drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (npr. Medicinski fakultet, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu). Po završetku dvogodišnje specijalističke edukacije stekla je stručni naziv supervizorica psihosocijalnog rada. Završila je i dvogodišnje usavršavanje iz traumatske psihologije, trogodišnju edukaciju iz sistemske obiteljske terapije, dvoipolgodišnju edukaciju iz integralne obiteljske terapije i četverogodišnju iskustvenu edukaciju iz geštalt psihoterapije. Sudjeluje u poslijediplomskoj nastavi u svome Odsjeku i u drugim studijima u zemlji i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u domaćim i inozemnim znanstveno‑istraživačkim i stručnim projektima. Članica je domaćih i inozemnih stručno-znanstvenih društava, te Hrvatske psihološke komore (Razred za kliničku psihologiju). Izlagala je znanstvene i stručne radove na brojnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Održala je pozvana predavanja na domaćim i inozemnim skupovima, a bila je članica odbora triju međunarodnih skupova te predsjednica jednoga. Objavila je više od 50 znanstvenih i stručnih radova, samostalna je autorica dviju knjiga, suoatorica u trećoj, a urednica je četvrte. Suautorica je priručnika za jedan psihologijski test. Napisala je velik broj recenzija (knjige, priručnici za testove, stručni i znanstveni članci te znanstveno-stručni projekti). S engleskog jezika prevela je 30-ak stručnih i znanstvenih knjiga (uključujući psihologijske testove i priručnike) Za svoja znanstveno-stručna postignuća dobila je četiri nagrade.

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link

Dragan Bagić je redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Dodiplomski studij kao i doktorski studij završio je na istoj instituciji. Doktorirao je s temom pod nazivom Sustav industrijskih odnosa u Republici Hrvatskoj: hrvatski sindikati između društvene integracije i tržišnog sukoba. Jedna je od rijetkih istraživača mlađe generacije koji se bavi istraživanjima u području industrijskih odnosa u Republici Hrvatskoj. Kao ekspert surađuje sa sindikatima, poslodavcima i državnim tijelima na projektima koji su bave analizom i razvojem socijalnog dijaloga i industrijskih odnosa u RH. Autor je više stručnih publikacija koje se bave socijalnim dijalogom, kolektivnim pregovaranjem i industrijskim odnosima u Republici Hrvatskoj. Na matičnom odsjeku predaje obvezni kolegiji Klasične sociološke teorije na preddiplomskom studiju te izborni kolegij Sociologija politike na diplomskom studiju. Održava nastavu iz metodologije društvenih istraživanja na Poslijediplomskom specijalističkom studiju odnosa s javnošću na Fakultetu političkih znanosti te izvodi dva kolegija na Poslijediplomskom doktorskom studiju sociologije. Osim industrijskih odnosa, područja njegovog znanstvenog interesa su sociologija politike, sociologija migracija te metodologija društvenih istraživanja. Niz godina obavlja dužnost Predstojnika Zavoda za sociologiju, istraživačke jedinice Odsjeka za sociologiju. Vodio je više znanstvenih projekata. Do sada je objavio oko 30 znanstvenih publikacija, uključujući znanstvene monografije te znanstvene radove u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima. Dobitnik je državne nagrade za znanost za 2012. godinu u području društvenih znanosti. Član je uredništva časopisa Migracijske i etničke teme te je ko-urednik časopisa Croatian Review of Economic, Business and Social Statistics (CREBSS).

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link 

Mirjana Čižmešija je redovita profesorica u trajnom izboru na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i pročelnica Katedre za statistiku. Na istom fakultetu je diplomirala, magistrirala i doktorirala iz područja poslovne i gospodarske statistike. Na sveučilišnom preddiplomskom, diplomskom, integriranom studiju predaje predmete: „Statistika“, „Poslovna statistika“, „Statističke metode za poslovno upravljanje“ i „Poslovna prognostika“. Na stručnom studiju predaje „Uvod u gospodarsku statistiku“. Na poslijediplomskim specijalističkim studijima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu predaje predmete: „Prodajno prognoziranje“, „Kvantitativne metode u računovodstvu“, „Metode poslovne statistike“ i „Kvantitativne metode u poslovnom upravljanju“. Od 2015. godine predaje „Statistiku“ i „Osnove ekonometrije“ na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku. Koautorica je triju sveučilišnih udžbenika „Statističke metode za poslovno upravljanje u programskom jeziku R“, „Statistika“ i „Poslovna statistika“, te sveučilišnog priručnika „Uvod u gospodarsku statistiku“. Tijekom znanstvenog i stručnog rada objavila je nekoliko desetaka znanstvenih radova i aktivno sudjelovala na međunarodnim konferencijama. Članica je međunarodnog udruženja ekonomskih istraživača CIRET (Centre for International Research on Economic Tendency Surveys). Kao voditeljica ili suradnica sudjelovala je na više znanstvenih i stručnih projekata. Trenutno je voditeljica znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za znanost „Uloga ekonomskog sentimenta u tumačenju makroekonomskih trendova: metodološka unapređenja i nova područja primjene“. Istraživački interesi i područja istraživanja su i dalje poslovna statistika (primjena statističkih metoda u poslovnom odlučivanju), poslovna i ekonomska prognostika i analiza poslovnih ciklusa.

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link 

Lovorka Galetić je professor emeritus na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je, magistrirala „Organizaciju i menadžment“ te doktorirala na temu „Sistem nagrađivanja i ocjena radnog učinka izvan proizvodnih radnika“ također na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Predaje kolegije na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom doktorskom studiju koji su vezani uz organizaciju, menadžment i kompenzacijski menadžment, kao primjerice „Organizacija“, „Organizacija velikih poduzeća“, „Dizajniranje organizacije marketinga“, „Organizacija i menadžment“, „Organizacijska kultura“, Organizacijski razvoj“, „ Kompenzacijski menadžment“, „Modeli kompenzacijskog menadžmenta“ i dr. Od 2009. godine na Kineziološkom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu predaje kolegij „Organizacija i menadžment“. Od 2002. godine voditeljica je „Doktorskog studija iz ekonomije i poslovne ekonomije“ na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Predsjednica je Programskog i Organizacijskog odbora međunarodne znanstvene konferencije Ekonomskog fakulteta „An Enterprise Odyssey“, koju je i osnovala 2002. godine. Bila je pročelnica Katedre za organizaciju i menadžment u periodu od 1994. do 1998. i od 2006 do 2010. godine. Dužnost prodekanice za znanost na Ekonomskom fakultetu Zagreb obnašala je od 2000. do 2002. godine. Autorica je dvije knjige i jednog sveučilišnog udžbenika, koautorica jedne knjige, urednica jednog sveučilišnog udžbenika i jedne knjige te osam zbornika znanstvenih konferencija. Osim toga napisala je petnaestak poglavlja u knjigama i više od 100 znanstvenih radova. Vodila je dva znanstvena projekta koje je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta: „Konkurentnost hrvatskih poduzeća u uvjetima globalizacije“ (2002.-2007.) i „Organizacija kao izvor konkurentske prednosti hrvatskih poduzeća“ (2007.- 2013.). Momentalno je voditeljica istraživačkog projekta financiranog od Hrvatske zaklade za znanost „Približavanje strategije i prakse nagrađivanja hrvatskih poduzeća europskoj praksi“, koji je počeo u rujnu 2015. i traje tri godine. Također je bila voditeljica hrvatskog dijela međunarodnog projekta MANVIS (FP6). Područja njenog istraživačkog interesa odnose se na organizacijsku teoriju i dizajn, organizacijsku kulturu, organizacijske promjene, strategije i politike nagrađivanja, stimulativno nagrađivanje, grupne poticaje i zaposleničko dioničarstvo.

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link 

Zvonimir Galić rođen je 1980. u Požegi.  2003. diplomirao je, a 2008. doktorirao psihologiju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 2003. zaposlen je na Katedri za psihologiju rada i ergonomiju u Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu prvo kao znanstveni novak (2003.-2009.) i docent (2009. -2016.), a od 2022. kao redoviti profesor.
Osim doktorskog studija, znanja iz psihologije rada i organizacijske psihologije stjecao je na vodećim svjetskim institucijama u tom području. Akademsku godinu 2012./13. proveo je na postdoktorskom usavršavanju na Purdue University (Fulbrightova stipendija), a 2017. boravio je na the Pennsylvania State University.
Od zaposlenja do danas njegovo područje rada vezano je uz istraživanja i nastavu iz psihologije rada. Na Odsjeku za psihologiju trenutačno održava nastavu u sklopu sljedećih kolegija: Uvod u psihologiju rada, Motivacija i radno ponašanje, Psihologija potrošačkog ponašanja (preddiplomski i diplomski studij psihologije) te  Ličnost i radno ponašanje (doktorski studij psihologije). Nositelj je kolegija Psihologija rada i športa  na specijalističkom studiju Medicine rada i športa Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Jedan je od osnivača Interdisciplinarnog poslijediplomskog sveučilišnog studija Upravljanje ljudskim potencijalima.
Objavio je tridesetak znanstvenih i stručnih radova u međunarodnim i domaćim časopisima. Njegovi radovi objavljeni su u nekim od vodećih časopisa iz psihologije rada i organizacijske psihologije kao što su Journal of Vocational Behavior, European Journal of Work and Organizational Psychology, Journal of Personnel Psychology i Journal of Economic Psychology. Surađivao je na brojnim stručnim projektima s različitim vladinim i nevladinim organizacijama u Republici Hrvatskoj. Član je European Association for Work and Organizational Psychology i Society for Industrial and Organizational Psychology.

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link 

Viktor Gotovac redoviti je profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Više informacija na linku

Tomislav Hernaus je redoviti profesor na Katedri za organizaciju i menadžment Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i gostujući profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u području dizajniranja organizacije i posla, a dodatno se znanstveno usavršavao u inozemstvu na eminentnim sveučilištima i poslovnim školama. Posjeduje Certificate in Organization Design uglednog američkog Centra za efektivne organizacije iz Los Angelesa te BPM Certificate of Training stručnog udruženja BPMInstitute.org. Koautor je dva sveučilišna udžbenika i znanstvene monografije, kao i većeg broja znanstvenih radova objavljenih u međunarodno priznatim časopisima kao što su Human Resource Management Journal, Journal of Organizational Change Management, Business Process Management Journal, Baltic Journal of Management i dr. Za svoja znanstvena dostignuća dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja između kojih treba istaknuti Državnu nagradu za znanost za 2008. godinu Hrvatskog sabora, Emerald/EMBRI Business Research Award for Emerging Researchers 2012/2013, Emerald Highly Commended Award Winner at the Literati Awards for Excellence te priznanje Europskog udruženja doktorskih studija (EDAMBA) koje je njegovu doktorsku disertaciju ocijenilo kao vrlo istaknuto znanstveno djelo. Od 2016. obnaša i poziciju HR-Division ambasadora za Hrvatsku pri stručnom udruženju Academy of Management. Ko-urednik je časopisa Dynamic Relationships Management Journal i voditelj uspostavnog istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost (Poticanje inovativnog ponašanja zaposlenika u javnom sektoru primjenom intervencija u dizajnu posla). Primarno područje njegova istraživačkog interesa jest unaprjeđenje prakse dizajniranja poslovnih sustava, s posebnim naglaskom na oblikovanje organizacijske strukture, upravljanje poslovnim procesima i dizajniranje posla.

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link 

Domagoj Hruška je redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Po završetku dodiplomskog studija upisuje znanstveni poslijediplomski studij Poslovno upravljanje – MBA na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Studij završava tijekom 2005. godine čime stječe titulu magistra znanosti. Nakon toga upisuje doktorski studij također na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u sklopu programa EDAMBA (European Doctoral Programmes Association in Management and Business Administration). Doktorski studij završava 2010. godine čime stječe titulu doktora znanosti. Tijekom rada na Ekonomskom fakultetu, Domagoj Hruška je pohađao brojne programe stručnog usavršavanja. Od ožujka do lipnja 2008. godine bio je na studijskom boravku na University of Strathclyde u Glasgowu u Velikoj Britaniji na odjelu Management Science. Osim istraživačkog rada, za vrijeme boravka na inozemnom sveučilištu sudjelovao je, kao gostujući predavač, u izvođenju predavanja na studiju Business Technology. Tijekom svibnja 2011. godine boravio je na University of Huelva u Španjolskoj, gdje je predavao u sklopu Erasmus programa razmjene za nastavno osoblje Sveučilišta u Zagrebu. Do sada je objavio dvije samostalne knjige i preko 50 znanstvenih radova. Dobitnik je dvije nagrade „Mijo Mirković“ Ekonomskog fakulteta u Zagrebu za objavljeni znanstveni rad. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim znanstvenim konferencijama kao izlagač, komentator ili voditelj sekcija. U hrvatskoj poslovnoj zajednici prepoznat je kao ekspert u području svog znanstvenog interesa te je angažiran na rukovodećim mjestima u nekoliko profesionalnih organizacija i trgovačkih društava.

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link 

Dragutin Ivanec redoviti je profesor u trajnom izboru na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na istom je fakultetu diplomirao, magistrirao i doktorirao u području osjetne i kognitivne psihologije. U okviru Preddiplomskog, Diplomskog i Poslijediplomskog doktorskog studija psihologije održava nastavu iz statistike te metodologije eksperimentalne psihologije. Nastavu iz statistike održavao je na nekoliko sveučilišta u Hrvatskoj i inozemstvu (Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, Visokoj školi za sigurnost u Zagrebu, Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu). Koautor je sveučilišnog udžbenika Petzova statistika. Osnovne statističke metode za nematematičare koju je Hrvatsko psihološko društvo 2013. godine nagradilo nagradom Zoran Bujas za osobito vrijednu knjigu. Dominatno područje njegovog znanstveno istraživačkog rada je osjetna i kognitivna psihologija s naglaskom na područje osjeta fizičke boli. Objavio je preko 40 znanstvenih radova i sudjelovao na sedamdeset domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija. Član je međunarodnog znanstvenog odbora organizacije psihologa regije Alpe-Jadran unutar koje sudjeluje u organizaciji znanstvenih konferencija koje se održavaju svake druge godine. Od 1990. do 2003. godine bio je tajnik znanstvenog časopisa Review of Psychology.

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link

Željko Jerneić je redoviti profesor u miru na Katedri za psihologiju rada i ergonomiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na matičnom fakultetu uveo je i vodio više različitih predmeta na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju psihologije. Također, dugi niz godina predavao je na interfakultetskom Studiju dizajna i na Pedagoškom fakultetu u Rijeci. Posljednjih nekoliko godina predaje na kolegijima Uvod u psihologiju rada, Odabir i razvoj osoblja, Aktualni problemi psihologije rada, Ergonomijska psihologija, Predviđanje radnog ponašanja i radne uspješnosti. U znanstvenom radu bavi se ispitivanjem kognitivnih i psihomotornih sposobnosti, konstrukcijom testova i upitnika, problemima odabira radnika, motivacijskim aspektima rada, lažiranjem u upitnicima ličnosti, ispitivanjem radne uspješnosti te ergonomskim problemima oblikovanja. Sudjelovao je u radu i bio voditelj 10ak domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata. S priopćenjima je učestvovao na brojnim skupovima u zemlji i inozemstvu te objavio šezdesetak znanstvenih i stručnih radova, knjiga i testova. Dobitnik je “Psihologijske nagrade Ramiro Bujas” za znanstveni rad. Aktivan je član nekoliko nacionalnih i međunarodnih strukovnih organizacija. Bio je glavni tajnik Hrvatskog psihološkog društva, tajnik Hrvatskog ergonomijskog društva, predsjednik povjerenstva za dodjelu nagrada HPD-a, te predsjednik programskih i organizacijskih odbora više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Uz stručne, obavljao je i brojne akademske dužnosti. Bio je prodekan Filozofskog fakulteta u četiri mandata, voditelj kapitalnih ulaganja i izgradnje knjižnice Filozofskog fakulteta, voditelj razredbenih postupaka na razini Odsjeka i Fakulteta, član Senata Sveučilišta u Zagrebu, Vijeća područja društvenih i humanističkih znanosti, različitih sveučilišnih odbora i povjerenstava, kao i predsjednik Odbora za proračun Sveučilišta. Trenutno je član Područnog znanstvenog vijeća za društvene znanosti.

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link

Jasminka Lažnjak redovita je profesorica u trajnom izboru na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je sociologiju kao jednopredmetni studij na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na istom fakultetu obranila je magistarski rad pod naslovom Profesionalizacija i sekularizacija i doktorirala obranivši doktorski rad Socijalna konstrukcija tehnologije: sociološki aspekti odnosa tehnologije i društva. Od 1985. do 2006. zaposlena je na Katedri za društvene znanosti Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je predavala kolegije Znanost, tehnika, društvo, Sociologija i Sociologija organizacije. Od 2006. na Odsjeku za sociologiju predaje na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju  kolegije Društvo i tehnologija, Sociologija rada i organizacije i Ekonomska sociologija . Od siječnja do rujna 1989. boravila je na Indiana University Bloomington u SAD kao Visiting scholar. Sudjelovala je na velikom broju međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Od 1997. do 2007. kodirektorica je međunarodnog seminara “Social Aspects of Sciences” Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku, a zatim i  kodirektorica međunarodne konferencije  “Innovation and Social Development”, također u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Od 2015. godine predsjednica je Hrvatskog sociološkog društva. Suradnica je na domaćim i međunarodnim znanstvenim projektima (FP i Obzor 2020). Objavljuje u domaćim i inozemnim časopisama i knjigama.  Objavila je u su – uredništvu zbornik radova „Transition Countries in The Knowledge Society: Socioeconomic Analysis”, i u koautorstvu s J. Švarc  „Innovation culture in crony capitalism. Does Hofstede’s model matter?” (u tisku).

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link

Veseljka Lovrić savjetnica je za područje ljudskih potencijala, zaposlena u konzultantskoj kući Prava Formula. Karijeru je započela u odjelu ljudskih resursa Croatia Airlinesa gdje se upoznala sa svim procesima ljudskih resursa, posebice s područjem planiranja ljudskih potencijala te razvojem strategija zapošljavanja i provođenja selekcijskih postupaka. Znanstveno iskustvo stekla je radeći na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu kao istraživač i predavač. Uz završen diplomski studij psihologije, stekla je i doktorsku titulu na području kognitivne psihologije. Uz to, educirala se na brojnim seminarima iz upravljanja ljudskim potencijalima te upravljanja projektima. Trenutno pohađa edukacijski program Oxford Brookes University za profesionalnog coach – mentora u skladu s EMCC (European Mentoring and Coaching Council) regulativom. U svom desetogodišnjem konzultantskom radu surađivala je se desecima različitih organizacija u Hrvatskoj i inozemstvu na poslovima organizacijskog razvoja, razvoja talenata, razvoja rukovoditelja, dizajniranja i facilitacije različitih edukacijskih programa te individualnog coachinga. U konzultantskom radu, uz u praksi stečena znanja i vještine, koristi i recentna znanstvena saznanja i preporuke.

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link

Darja Maslić Seršić je redovita profesorica u trajnom izboru na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditeljica je Doktorskog studija psihologije i Centra za razvoj karijere na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1989. godine. Na istom fakultetu je 1993. magistrirala, a 2000. doktorirala u području psihologije rada. Akademsku godinu 2011/2012 provela je na Colorado State University kao stipendistica zaklade Fulbright. Nositeljica je predmeta Metode eksperimentalne psihologije na preddiplomskom studiju, Psihologijski praktikum 3 i Organizacijska psihologija na diplomskom te Rad i mentalno zdravlje na doktorskom studiju psihologije. Nastavnica je na doktorskim studijima na drugim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, a više godina bila je gostujući nastavnik na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu. Sudjelovala je u Erasmus+ Programu s Univesidad de Jaén, Španjolska, te je nositeljica ugovora o dvojnom doktoratu sa Katolieke Universiteit Leuven.
Istraživački se bavi psihologijom rada i organizacijskom psihologijom, posebno radnom motivacijom te odnosom rada i psihičkog zdravlja ljudi. U središtu njenog istraživačkog interesa su: organizacijska klima, stres na radu, nesigurnost posla i nezaposlenost. Istražuje posljedice nezaposlenosti na psihofizičko zdravlje ljudi, strategije  suočavanja s gubitkom posla te individualne i situacijske prediktore radnog uspjeha u okolnostima povećane nesigurnosti posla te stalnih promjena organizacijskog konteksta. U ovom području vodila je više domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata, a radove objavljuje u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima. U profesionalnom radu surađuje s poslovnim organizacijama, nevladinim i vladinim sektorom. Članica je Sekcije za organizacijsku psihologiju Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatske psihološke komore, European Association of Work and Organizational Psychology i Euroean Network of Organizational Psychologists.

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link

Ivana Načinović Braje je izvanredna profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2005. godine, gdje 2008. godine i magistrirala na poslijediplomskom studiju „Organizaciju i menadžment“. Poslijediplomski doktorski studij Poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu – Zagreb završila je 2011. godine obranivši doktorsku disertaciju „Kompenzacije vrhovnih menadžera kao instrument korporativnog upravljanja“. Od 2005. godine zaposlena je na Katedri za organizaciju i menadžment Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjeluje u izvođenju nastave na preddiplomskom i diplomskom studiju, na hrvatskom i engleskom jeziku, iz kolegija „Organizacija“, „Organizacijska kultura“ i „Kompenzacijski menadžment“. Do sada je, samostalno ili u koautorstvu, objavila više desetaka znanstvenih i stručnih radova iz područja strategije i sustava nagrađivanja, strategije nagrađivanja vrhovnog menadžmenta, organizacijske kulture i organizacijskog dizajna. Sudjelovala je u izradi više znanstvenih i stručnih projekata za potrebe hrvatskih poduzeća. Članica je međunarodne mreže istraživača u području ljudskih potencijala CRANET. Njeni primarni istraživački interesi odnose se na problematiku nagrađivanja zaposlenika te organizacijsku kulturu.

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link

Alka Obadić, redovita je profesorica u trajnom izboru na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 1997. godine, a magistrirala 2000. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju obranila je 2003. godine u okviru doktorskog studija EDAMBA na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te stekla akademski stupanj doktora društvenih znanosti, polje ekonomije. Na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini predaje kolegije „Ekonomski rast, konvergencija zemalja članica EU i proširenje“, „Gospodarstvo Hrvatske“, „Klasteri i konkurentnost“, „Makroekonomija“ i Politike zapošljavanja“. Na međunarodnoj razini od ak. god. 2009./2010. gostujući je predavač na Sveučilištu u Ljubljani. Autorica je jedne znanstvene knjige, koautorica jednog sveučilišnog udžbenika te urednica i koautorica jednog sveučilišnog udžbenika, kourednica jedne znanstvene knjige, dvaju zbornika radova s domaćih znanstvenih skupova, autorica/koautorica većeg broja poglavlja u znanstvenim knjigama, autorica preko 90 članaka te recenzentica dvaju sveučilišnih udžbenika i više od 80 znanstvenih članaka. Redovito sudjeluje u radu znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je nekoliko znanstvenih nagrada. Kao voditeljica ili suradnica sudjelovala je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata, od kojih se ističe projekt sudjelovanje na međunarodnom projektu CERGE-EI (Prag, Republika Češka), „The Dynamics of Fiscal Policy Transmission Mechanism and the Effect on Economic Growth“, a od 2016. je voditeljica bilateralnog hrvatsko-slovenskog znanstveno-istraživačkog projekta „Djelovanje javne uprave i proceduralna (de)birokratizacija u smislu razvoja malih i srednjih poduzeća: komparativna analiza Slovenije i Hrvatske“ sa hrvatska strane, financiranog od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta. Područja njene specijalizacije i interesa prvenstveno su strukturne promjene na tržištu rada, problemi nezaposlenosti, politike zapošljavanja, ekonomika obrazovanja, fiskalna politika, proces pridruživanja EU, regionalni i sektorski klasteri. Od 2016. godine voditeljica je preddiplomskog sveučilišnog studija Ekonomije, diplomskog sveučilišnog studija Ekonomije i integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Ekonomije te predsjednica Odbora za preddiplomski i diplomski studij EFZG-a, a od 2012. godine kontinuirano je članica fakultetskog vijeća. Članica je uredničkog odbora međunarodnih znanstvenih časopisa „Poslovna izvrsnost/Business Excellence“ i „Administration/Uprava“. Ujedno je i članica Skupštine Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu, Hrvatskog društva ekonomista, Athens Institute for Education and Research te World Academy of Science, Engineering and Technology.

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link

Mislav Ante Omazić, prof. dr. sc. je rođen 1971. godine u Zagrebu. 1998. godine je započeo raditi kao asistent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Katedri za organizaciju i menadžment gdje je bio pročelnik a sada je Prodekan za studente, nastavu i upravljanje kvalitetom. Na Sveučilištu predaje različite kolegije poput „Društvene odgovornosti poduzeća“, „Poslovne etike“, „Menadžmenta promjena“, „Projektnog menadžmenta“ i „Menadžmenta“. Unutar svih svojih kolegija potiče studente na inovativnost i odgovornost naspram njihove buduće uloge nositelja promjena u društvu. Jedan je od osnivača najveće studentske udruge eSTUDENT i njihov je mentor te radi na širenju mreže Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu. Autor je i koautor na knjigama i člancima koji su izdani u Hrvatskoj i inozemstvu te je učesnik mnogih konferencija. Posljednje djelo koje je napisao nalazi se u Stachowicz-Stanusch, A. (ur) (2016): Corporate Social Performance In The Age Of Irresponsibility – Cross National Perspective, San Francisco: Information Age Publishing. Tijekom karijere radio je na različitim projektima za javne privatne i državne organizacije poput Novartisa, UNDP-a, Svjetsku banku, IFC-a, COOP-a, Raiffeisen International, Toyote, IBM-a, ARGO-a, Privredne banke Zagreb, INA-e, Hrvatskog Telekom, Hrvatske udruge leukemija i limfoma, Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara, HUCNO-a i mnoge druge. Doktorirao je prvi u regiji na temu društveno odgovornog poslovanja a tijekom studija je radio na institutu „The Fowler Center for Business as an Agent of World Benefit“ na Weatherhead School of Management u SAD-u.

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link

Maja Parmač Kovačić je izvanredna profesorica na Katedri za psihologiju rada i organizacijsku psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu i doktorirala 2011. godine. U preddiplomskim i diplomskim programima studija psihologije na Filozofskom fakultetu sudjeluje u izvođenju nastave na kolegijima Uvod u psihologiju rada, Motivacija i radno ponašanje, Odabir i razvoj osoblja te Ergonomijska psihologija. Tijekom svog rada na Odsjeku za psihologiju aktivno je sudjelovala na velikom broju znanstvenih i stručnih projekata. Središnji istraživački interes vezan joj je uz procjenjivanje ličnosti i socijalno poželjno odgovaranje u upitnicima ličnosti, a do sada je u tom području objavila jednu znanstvenu knjigu u koautorstvu te veći broj znanstvenih radova od kojih su neki objavljeni u međunarodno priznatim časopisima poput International Journal of Selection and Assessment  i Journal of Personality Assessment. Konstruirala je i adaptirala veći broj mjernih instrumenata te sudjelovala na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Pohađala je više stručnih edukacija u zemlji i inozemstvu. Kao članica Programsko-organizacijskog odbora sudjelovala je u organizaciji nekoliko domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Član je uredništva časopisa Suvremena psihologija, čelništva Sekcije za organizacijsku psihologiju Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatske psihološke komore, European Association of Work and Organizational Psychology, European Association of Personality Psychology te International Association of Applied Psychology.

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link

Najla Podrug je redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je Management, magistrirala Organizaciju i menadžment u području među-kulturološkog menadžmenta te doktorirala u okviru EDAMBA doktorskog studija iz ekonomije i poslovne ekonomije u području korporativnog upravljanja. Dobitnica je treće nagrade na međunarodnom natjecanju 2010 EDAMBA Doctoral Thesis Competition u konkurenciji doktorskih disertacija iz 30 zemalja i 60 sveučilišta. Odlukom Fakultetskog vijeća Ekonomskog fakulteta u Zagrebu dodijeljene su joj dvije nagrada “Mijo Mirković” (2008. i 2015. godine). Nagradu za izniman znanstveni doprinos iz područja društvenih znanosti izv. prof. dr. sc. Najli Podrug dodijelilo je 2012. Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu. Na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini predaje kolegije iz područja međunarodnog i strateškog menadžmenta. Koautorica je jednog sveučilišnog udžbenika i jedne znanstvene knjige. Suurednica je dviju znanstvenih publikacija, kao i autorica 9 poglavlja u znanstvenim knjigama i više od 50 znanstvenih radova. Sudjelovala je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih projekata. Doc. dr. sc. Najla Podrug član je uredništva časopisa Management Fakulteta za Management Univerza na Primorskem i European Journal of Economics and Management. Područja znanstvenog interesa: među-kulturološki menadžment, međunarodni strateški menadžment, ekspatrijatizam te agencijska teorija i teorija uslužnosti.

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link

Nina Pološki Vokić je redovita profesorica u trajnom izboru na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je „Marketing“ i „Management“, magistrirala „Organizaciju i menadžment“ te doktorirala u području upravljanja ljudskim potencijalima. Na preddiplomskoj, diplomskoj, integriranoj, poslijediplomskoj te doktorskoj razini predaje kolegije iz područja menadžmenta, menadžerskih vještina i upravljanja ljudskim potencijalima. Od 2016. do 2020. godine predavala je kolegij „International human resource management” na Međunarodnoj ljetnoj školi Ekonomskog sveučilišta u Beču (Wirtschaftsuniversität – Wien), gdje je i od 2011. do 2015. godine predavala kolegij „Cross-cultural and diversity issues in European human resource management”. Koautorica je 3 sveučilišna udžbenika/priručnika („Temelji menadžmenta“, „Suvremeni menadžment – vještine, sustavi i izazovi“ i „Priručnik za metodologiju istraživačkog rada“) i 1 znanstvene knjige („Gender Equality in the Workplace: Macro and Micro Perspectives on the Status of Highly Educated Women“ u izdanju Palgrave Macmillana), suurednica je 1 znanstvene knjige („Evolucija sindikata – Uloga sindikata u suvremenome društvu“), 1 zbornika radova i 1 leksikona („Ekonomski leksikon“). Autorica i koautorica je 20-ak poglavlja u knjigama i 80-ak znanstvenih radova. Kao voditeljica ili suradnica sudjelovala je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata, od kojih se ističe projekt „Međunarodno komparativno istraživanje organizacijskih politika i praksi upravljanja ljudskim potencijalima“ u organizaciji CRANET mreže, u kojem je voditeljica hrvatskog tima. Njeni trenutni istraživački interesi odnose se na područja: međunarodni menadžment ljudskih potencijala, komparativni menadžment ljudskih potencijala i upravljanje markom poslodavca.

Lorena Škuflić je redovita profesorica u trajnom izboru na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na Ekonomskom fakultetu u Rijeci diplomirala je „Vanjsku trgovinu“, magistrirala iz područja opće ekonomije te doktorirala s temom „Međunarodna strateška orijentacija i trgovinska politika Republike Hrvatske. Na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini predaje kolegije iz područja ekonomske teorije, kao na primjer „Osnove ekonomije“, „Mikroekonomija“, „Industrijska organizacija“, „Analiza konkurentnosti“, „Politička ekonomija globalizacije“, Industrijska ekonomija. Od 2011. godine predaje na poslijediplomskom studiju Reguliranje tržišta elektroničkih komunikacija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Samostalno ili u koautorstvu objavila je sedamdesetak znanstvenih i stručnih članaka, te imala brojna priopćenja na domaćim i međunarodnim znanstvenim konferencijama. Kao voditeljica ili suradnica sudjelovala je na više domaćih znanstvenih i stručnih projekata. Od 2002. godine nadalje u nekoliko mandata član je Povjerenstva za izdavačku djelatnost pri MZOS. U razdoblju od 2010-2014, te od 2016. godine nadalje Pročelnica je Katedre za ekonomsku teoriju na Ekonomskom fakultetu Zagreb. Njeni trenutni istraživački interesi odnose se na industrijsku organizaciju, konkurentnost tranzicijskih ekonomija, tržišne strukture, profitabilnost industrija, deindustrijalizaciju, direktne strane investicije.

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link

Ana Tkalac Verčič redovita je profesorica u trajnom izboru na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je i magistrirala na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a doktorirala Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na katedri za marketing predaje više komunikacijskih kolegija (Upravljanje marketingom, Integriranu marketinšku komunikaciju, Odnose s javnošću, Oglašavanje i druge) na preddiplomskom, diplomskom, poslijediplomskom i doktorskom studiju. Uz Sveučilište u Zagrebu, gostovala je na drugim sveučilištima poput onoga u Luganu. Sudjelovala je u većem broju programa znanstvenog i stručnog usavršavanja u zemlji i inozemstvu. Tijekom školske godine 2001/02 provela je studijsku godinu kao Fulbrightov stipendist na preddoktorskom usavršavanju na University of Maryland, u Sjedinjenim Američkim Državama. Ana Tkalac Verčič dobitnica je niza nagrada poput nagrade „Mijo Mirković“ u 2016. godini za autorstvo sveučilišnog udžbenika „Odnosi s javnošću“ i posebnih priznanja za doprinos u razvoju struke upravljanja komunikacijama (Grand PRix, 2013. godine i PRO.PR, 2012. godine). Sudjelovala je na velikom broju međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova. Objavljuje u domaćim i stranim časopisima. Članica je programskog odbora međunarodne konferencije „BledComm“, kao i uredničkih odbora međunarodnih časopisa „International Journal of Strategic Communication“, „Public Relations Review“ i „Journal of Public Relations Research“.  Koautorica je i urednica različitih knjiga poput „Odnosa s medijima“, „Public relations metrics: research and evaluation“, te sveučilišnog priručnika pod nazivom „Priručnik za metodologiju istraživačkog rada“. Sudjelovala je u većem broju domaćih i međunarodnih savjetovanja poput projekta Fonda za razvoj Sveučilišta u Zagrebu, pod nazivom „Razvoj modela mjerenja i upravljanja reputacijom sastavnica Sveučilišta u Zagrebu“.

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link

Maša Tonković Grabovac radi kao docentica na Odsjeku za psihologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je i doktorirala na temu upitnika ličnosti u profesionalnoj selekciji. Završila je petnaestak edukacija iz područja psihologije rada, strukturalnog modeliranja i ostalih složenih analiza podataka, znanstvene komunikacije te kognitivno-bihevioralne terapije i drugih tehnika savjetovanja. Na studiju psihologije nositeljica je kolegija iz područja psihologije rada i organizacijske psihologije (Psihologija rada; Psihologija ponašanja u organizaciji; Vještine upravljanja ljudskim resursima) te psihometrije (Teorija psihologijskih testova; Vještine psihologijskog testiranja). Pod njenim mentorstvom studenti su nagrađeni Rektorovom ili Dekanovom nagradom, a studentske evaluacije svrstavaju je u najbolje ocijenjene nastavnike Hrvatskih studija. Objavila je dvadesetak znanstvenih i stručnih radova te podnijela tridesetak priopćenja na međunarodnim skupovima. Suradnica je na nekoliko istraživačkih projekata na kojima se bavi predviđanjem različitih poželjnih i nepoželjnih organizacijskih ponašanja. Koautorica je nekoliko psihologijskih mjernih instrumenata, pri čemu je najviše ponosna na Hrvatski test integriteta. Za znanstveni rad nagrađena je 2006. Rektorovom nagradom, 2012. nagradom Alpe-Adria za mlade znanstvenike, 2015. godine Državnom nagradom za znanost. Pokrenula je projekt e-knjige Psihofestologija, koji je 2017. godine dobio nagradu Ramiro Bujas Hrvatskog psihološkog društva za osobito vrijedan doprinos društvenoj afirmaciji psihologije. Bila je predsjednica programsko-organizacijskog odbora 3. PsihoFesta te članica odbora nekoliko domaćih i međunarodnih skupova. S licencom Hrvatske psihološke komore spoznaje iz psihologije rada rado promiče u široj javnosti i primjenjuje u praksi upravljanja ljudskim potencijalima na fakultetima te hrvatskim i multinacionalnim kompanijama.

Više informacija o nastavniku možete pronaći na sljedećoj stranici: link