Na studiju, uz gostuju─çe profesore i stru─Źnjake iz prakse, predaje 20 stalnih nastavnika. Na┼íi nastavnici su vode─çi stru─Źnjaci u podru─Źjima organizacije i upravljanja ljudskim potencijalima, menad┼żmenta, psihologije rada i organizacijske psihologije, sociologije rada, industrijskim odnosima i radnom pravu.

Lidija Aramba┼íi─ç redovita je profesorica u miru na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedra za zdravstvenu i klini─Źku psihologiju. Na istom je fakultetu i Odsjeku diplomirala, magistrirala i doktorirala i tamo je nositeljica kolegija u podru─Źju traumatske psihologije, psihi─Źkih kriza, psiholo┼íkog savjetovanja, osoba s invaliditetom. Sudjelovala je i u nastavi drugih fakulteta Sveu─Źili┼íta u Zagrebu (npr. Medicinski fakultet, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu). Po zavr┼íetku dvogodi┼ínje specijalisti─Źke edukacije stekla je stru─Źni naziv supervizorica psihosocijalnog rada. Zavr┼íila je i dvogodi┼ínje usavr┼íavanje iz traumatske psihologije, trogodi┼ínju edukaciju iz sistemske obiteljske terapije, dvoipolgodi┼ínju edukaciju iz integralne obiteljske terapije i ─Źetverogodi┼ínju iskustvenu edukaciju iz ge┼ítalt psihoterapije. Sudjeluje u poslijediplomskoj nastavi u svome Odsjeku i u drugim studijima u zemlji i inozemstvu. Aktivno sudjeluje u doma─çim i inozemnim znanstvenoÔÇĹistra┼żiva─Źkim i stru─Źnim projektima. ─îlanica je doma─çih i inozemnih stru─Źno-znanstvenih dru┼ítava, te Hrvatske psiholo┼íke komore (Razred za klini─Źku psihologiju). Izlagala je znanstvene i stru─Źne radove na brojnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Odr┼żala je pozvana predavanja na doma─çim i inozemnim skupovima, a bila je ─Źlanica odbora triju me─Ĺunarodnih skupova te predsjednica jednoga. Objavila je vi┼íe od 50 znanstvenih i stru─Źnih radova, samostalna je autorica dviju knjiga, suoatorica u tre─çoj, a urednica je ─Źetvrte. Suautorica je priru─Źnika za jedan psihologijski test. Napisala je velik broj recenzija (knjige, priru─Źnici za testove, stru─Źni i znanstveni ─Źlanci te znanstveno-stru─Źni projekti). S engleskog jezika prevela je 30-ak stru─Źnih i znanstvenih knjiga (uklju─Źuju─çi psihologijske testove i priru─Źnike) Za svoja znanstveno-stru─Źna postignu─ça dobila je ─Źetiri nagrade.

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link

Dragan Bagi─ç je redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Dodiplomski studij kao i doktorski studij zavr┼íio je na istoj instituciji. Doktorirao je s temom pod nazivom Sustav industrijskih odnosa u Republici Hrvatskoj: hrvatski sindikati izme─Ĺu dru┼ítvene integracije i tr┼żi┼ínog sukoba. Jedna je od rijetkih istra┼żiva─Źa mla─Ĺe generacije koji se bavi istra┼żivanjima u podru─Źju industrijskih odnosa u Republici Hrvatskoj. Kao ekspert sura─Ĺuje sa sindikatima, poslodavcima i dr┼żavnim tijelima na projektima koji su bave analizom i razvojem socijalnog dijaloga i industrijskih odnosa u RH. Autor je vi┼íe stru─Źnih publikacija koje se bave socijalnim dijalogom, kolektivnim pregovaranjem i industrijskim odnosima u Republici Hrvatskoj. Na mati─Źnom odsjeku predaje obvezni kolegiji Klasi─Źne sociolo┼íke teorije na preddiplomskom studiju te izborni kolegij Sociologija politike na diplomskom studiju. Odr┼żava nastavu iz metodologije dru┼ítvenih istra┼żivanja na Poslijediplomskom specijalisti─Źkom studiju odnosa s javno┼í─çu na Fakultetu politi─Źkih znanosti te izvodi dva kolegija na Poslijediplomskom doktorskom studiju sociologije. Osim industrijskih odnosa, podru─Źja njegovog znanstvenog interesa su sociologija politike, sociologija migracija te metodologija dru┼ítvenih istra┼żivanja. Niz godina obavlja du┼żnost Predstojnika Zavoda za sociologiju, istra┼żiva─Źke jedinice Odsjeka za sociologiju. Vodio je vi┼íe znanstvenih projekata. Do sada je objavio oko 30 znanstvenih publikacija, uklju─Źuju─çi znanstvene monografije te znanstvene radove u doma─çim i me─Ĺunarodnim znanstvenim ─Źasopisima. Dobitnik je dr┼żavne nagrade za znanost za 2012. godinu u podru─Źju dru┼ítvenih znanosti. ─îlan je uredni┼ítva ─Źasopisa Migracijske i etni─Źke teme te je ko-urednik ─Źasopisa Croatian Review of Economic, Business and Social Statistics (CREBSS).

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link┬á

Mirjana ─îi┼żme┼íija je redovita profesorica u trajnom izboru na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i pro─Źelnica Katedre za statistiku. Na istom fakultetu je diplomirala, magistrirala i doktorirala iz podru─Źja poslovne i gospodarske statistike. Na sveu─Źili┼ínom preddiplomskom, diplomskom, integriranom studiju predaje predmete: ÔÇ×StatistikaÔÇť, ÔÇ×Poslovna statistikaÔÇť, ÔÇ×Statisti─Źke metode za poslovno upravljanjeÔÇť i ÔÇ×Poslovna prognostikaÔÇť. Na stru─Źnom studiju predaje ÔÇ×Uvod u gospodarsku statistikuÔÇť. Na poslijediplomskim specijalisti─Źkim studijima Ekonomskog fakulteta u Zagrebu predaje predmete: ÔÇ×Prodajno prognoziranjeÔÇť, ÔÇ×Kvantitativne metode u ra─ŹunovodstvuÔÇť, ÔÇ×Metode poslovne statistikeÔÇť i ÔÇ×Kvantitativne metode u poslovnom upravljanjuÔÇť. Od 2015. godine predaje ÔÇ×StatistikuÔÇť i ÔÇ×Osnove ekonometrijeÔÇť na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveu─Źili┼íta u Dubrovniku. Koautorica je triju sveu─Źili┼ínih ud┼żbenika ÔÇ×Statisti─Źke metode za poslovno upravljanje u programskom jeziku RÔÇť, ÔÇ×StatistikaÔÇť i ÔÇ×Poslovna statistikaÔÇť, te sveu─Źili┼ínog priru─Źnika ÔÇ×Uvod u gospodarsku statistikuÔÇť. Tijekom znanstvenog i stru─Źnog rada objavila je nekoliko desetaka znanstvenih radova i aktivno sudjelovala na me─Ĺunarodnim konferencijama. ─îlanica je me─Ĺunarodnog udru┼żenja ekonomskih istra┼żiva─Źa CIRET (Centre for International Research on Economic Tendency Surveys). Kao voditeljica ili suradnica sudjelovala je na vi┼íe znanstvenih i stru─Źnih projekata. Trenutno je voditeljica znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za znanost ÔÇ×Uloga ekonomskog sentimenta u tuma─Źenju makroekonomskih trendova: metodolo┼íka unapre─Ĺenja i nova podru─Źja primjeneÔÇť. Istra┼żiva─Źki interesi i podru─Źja istra┼żivanja su i dalje poslovna statistika (primjena statisti─Źkih metoda u poslovnom odlu─Źivanju), poslovna i ekonomska prognostika i analiza poslovnih ciklusa.

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link┬á

Lovorka Galeti─ç je professor emeritus na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je, magistrirala ÔÇ×Organizaciju i menad┼żmentÔÇť te doktorirala na temu ÔÇ×Sistem nagra─Ĺivanja i ocjena radnog u─Źinka izvan proizvodnih radnikaÔÇť tako─Ĺer na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Predaje kolegije na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom doktorskom studiju koji su vezani uz organizaciju, menad┼żment i kompenzacijski menad┼żment, kao primjerice ÔÇ×OrganizacijaÔÇť, ÔÇ×Organizacija velikih poduze─çaÔÇť, ÔÇ×Dizajniranje organizacije marketingaÔÇť, ÔÇ×Organizacija i menad┼żmentÔÇť, ÔÇ×Organizacijska kulturaÔÇť, Organizacijski razvojÔÇť, ÔÇ× Kompenzacijski menad┼żmentÔÇť, ÔÇ×Modeli kompenzacijskog menad┼żmentaÔÇť i dr. Od 2009. godine na Kineziolo┼íkom fakultetu, Sveu─Źili┼íta u Zagrebu predaje kolegij ÔÇ×Organizacija i menad┼żmentÔÇť. Od 2002. godine voditeljica je ÔÇ×Doktorskog studija iz ekonomije i poslovne ekonomijeÔÇť na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Predsjednica je Programskog i Organizacijskog odbora me─Ĺunarodne znanstvene konferencije Ekonomskog fakulteta ÔÇ×An Enterprise OdysseyÔÇť, koju je i osnovala 2002. godine. Bila je pro─Źelnica Katedre za organizaciju i menad┼żment u periodu od 1994. do 1998. i od 2006 do 2010. godine. Du┼żnost prodekanice za znanost na Ekonomskom fakultetu Zagreb obna┼íala je od 2000. do 2002. godine. Autorica je dvije knjige i jednog sveu─Źili┼ínog ud┼żbenika, koautorica jedne knjige, urednica jednog sveu─Źili┼ínog ud┼żbenika i jedne knjige te osam zbornika znanstvenih konferencija. Osim toga napisala je petnaestak poglavlja u knjigama i vi┼íe od 100 znanstvenih radova. Vodila je dva znanstvena projekta koje je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta: ÔÇ×Konkurentnost hrvatskih poduze─ça u uvjetima globalizacijeÔÇť (2002.-2007.) i ÔÇ×Organizacija kao izvor konkurentske prednosti hrvatskih poduze─çaÔÇť (2007.- 2013.). Momentalno je voditeljica istra┼żiva─Źkog projekta financiranog od Hrvatske zaklade za znanost ÔÇ×Pribli┼żavanje strategije i prakse nagra─Ĺivanja hrvatskih poduze─ça europskoj praksiÔÇť, koji je po─Źeo u rujnu 2015. i traje tri godine. Tako─Ĺer je bila voditeljica hrvatskog dijela me─Ĺunarodnog projekta MANVIS (FP6). Podru─Źja njenog istra┼żiva─Źkog interesa odnose se na organizacijsku teoriju i dizajn, organizacijsku kulturu, organizacijske promjene, strategije i politike nagra─Ĺivanja, stimulativno nagra─Ĺivanje, grupne poticaje i zaposleni─Źko dioni─Źarstvo.

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link┬á

Zvonimir Gali─ç ro─Ĺen je 1980. u Po┼żegi.┬á 2003. diplomirao je, a 2008. doktorirao psihologiju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 2003. zaposlen je na Katedri za psihologiju rada i ergonomiju u Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu prvo kao znanstveni novak (2003.-2009.) i docent (2009. -2016.), a od 2022. kao redoviti profesor.
Osim doktorskog studija, znanja iz psihologije rada i organizacijske psihologije stjecao je na vode─çim svjetskim institucijama u tom podru─Źju. Akademsku godinu 2012./13. proveo je na postdoktorskom usavr┼íavanju na Purdue University (Fulbrightova stipendija), a 2017. boravio je na the Pennsylvania State University.
Od zaposlenja do danas njegovo podru─Źje rada vezano je uz istra┼żivanja i nastavu iz psihologije rada. Na Odsjeku za psihologiju trenuta─Źno odr┼żava nastavu u sklopu sljede─çih kolegija: Uvod u psihologiju rada, Motivacija i radno pona┼íanje, Psihologija potro┼ía─Źkog pona┼íanja (preddiplomski i diplomski studij psihologije) te┬á Li─Źnost i radno pona┼íanje (doktorski studij psihologije). Nositelj je kolegija Psihologija rada i ┼íporta ┬ána specijalisti─Źkom studiju Medicine rada i ┼íporta Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Jedan je od osniva─Źa Interdisciplinarnog poslijediplomskog sveu─Źili┼ínog studija Upravljanje ljudskim potencijalima.
Objavio je tridesetak znanstvenih i stru─Źnih radova u me─Ĺunarodnim i doma─çim ─Źasopisima. Njegovi radovi objavljeni su u nekim od vode─çih ─Źasopisa iz psihologije rada i organizacijske psihologije kao ┼íto su Journal of Vocational Behavior, European Journal of Work and Organizational Psychology, Journal of Personnel Psychology i Journal of Economic Psychology. Sura─Ĺivao je na brojnim stru─Źnim projektima s razli─Źitim vladinim i nevladinim organizacijama u Republici Hrvatskoj. ─îlan je European Association for Work and Organizational Psychology i Society for Industrial and Organizational Psychology.

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link┬á

Viktor Gotovac redoviti je profesor Pravnog fakulteta Sveu─Źili┼íta u Zagrebu. Vi┼íe informacija na linku

Tomislav Hernaus je redoviti profesor na Katedri za organizaciju i menad┼żment Ekonomskog fakulteta Sveu─Źili┼íta u Zagrebu i gostuju─çi profesor na Ekonomskom fakultetu Sveu─Źili┼íta u Ljubljani. Doktorirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u podru─Źju dizajniranja organizacije i posla, a dodatno se znanstveno usavr┼íavao u inozemstvu na eminentnim sveu─Źili┼ítima i poslovnim ┼íkolama. Posjeduje Certificate in Organization Design uglednog ameri─Źkog Centra za efektivne organizacije iz Los Angelesa te BPM Certificate of Training stru─Źnog udru┼żenja BPMInstitute.org. Koautor je dva sveu─Źili┼ína ud┼żbenika i znanstvene monografije, kao i ve─çeg broja znanstvenih radova objavljenih u me─Ĺunarodno priznatim ─Źasopisima kao ┼íto su Human Resource Management Journal, Journal of Organizational Change Management, Business Process Management Journal, Baltic Journal of Management i dr. Za svoja znanstvena dostignu─ça dobitnik je brojnih doma─çih i me─Ĺunarodnih priznanja izme─Ĺu kojih treba istaknuti Dr┼żavnu nagradu za znanost za 2008. godinu Hrvatskog sabora, Emerald/EMBRI Business Research Award for Emerging Researchers 2012/2013, Emerald Highly Commended Award Winner at the Literati Awards for Excellence te priznanje Europskog udru┼żenja doktorskih studija (EDAMBA) koje je njegovu doktorsku disertaciju ocijenilo kao vrlo istaknuto znanstveno djelo. Od 2016. obna┼ía i poziciju HR-Division ambasadora za Hrvatsku pri stru─Źnom udru┼żenju Academy of Management. Ko-urednik je ─Źasopisa Dynamic Relationships Management Journal i voditelj uspostavnog istra┼żiva─Źkog projekta Hrvatske zaklade za znanost (Poticanje inovativnog pona┼íanja zaposlenika u javnom sektoru primjenom intervencija u dizajnu posla). Primarno podru─Źje njegova istra┼żiva─Źkog interesa jest unaprje─Ĺenje prakse dizajniranja poslovnih sustava, s posebnim naglaskom na oblikovanje organizacijske strukture, upravljanje poslovnim procesima i dizajniranje posla.

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link┬á

Domagoj Hru┼íka je redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Po zavr┼íetku dodiplomskog studija upisuje znanstveni poslijediplomski studij Poslovno upravljanje ÔÇô MBA na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Studij zavr┼íava tijekom 2005. godine ─Źime stje─Źe titulu magistra znanosti. Nakon toga upisuje doktorski studij tako─Ĺer na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u sklopu programa EDAMBA (European Doctoral Programmes Association in Management and Business Administration). Doktorski studij zavr┼íava 2010. godine ─Źime stje─Źe titulu doktora znanosti. Tijekom rada na Ekonomskom fakultetu, Domagoj Hru┼íka je poha─Ĺao brojne programe stru─Źnog usavr┼íavanja. Od o┼żujka do lipnja 2008. godine bio je na studijskom boravku na University of Strathclyde u Glasgowu u Velikoj Britaniji na odjelu Management Science. Osim istra┼żiva─Źkog rada, za vrijeme boravka na inozemnom sveu─Źili┼ítu sudjelovao je, kao gostuju─çi predava─Ź, u izvo─Ĺenju predavanja na studiju Business Technology. Tijekom svibnja 2011. godine boravio je na University of Huelva u ┼ápanjolskoj, gdje je predavao u sklopu Erasmus programa razmjene za nastavno osoblje Sveu─Źili┼íta u Zagrebu. Do sada je objavio dvije samostalne knjige i preko 50 znanstvenih radova. Dobitnik je dvije nagrade ÔÇ×Mijo Mirkovi─çÔÇť Ekonomskog fakulteta u Zagrebu za objavljeni znanstveni rad. Sudjelovao je na brojnim me─Ĺunarodnim znanstvenim konferencijama kao izlaga─Ź, komentator ili voditelj sekcija. U hrvatskoj poslovnoj zajednici prepoznat je kao ekspert u podru─Źju svog znanstvenog interesa te je anga┼żiran na rukovode─çim mjestima u nekoliko profesionalnih organizacija i trgova─Źkih dru┼ítava.

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link┬á

Dragutin Ivanec redoviti je profesor u trajnom izboru na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na istom je fakultetu diplomirao, magistrirao i doktorirao u podru─Źju osjetne i kognitivne psihologije. U okviru Preddiplomskog, Diplomskog i Poslijediplomskog doktorskog studija psihologije odr┼żava nastavu iz statistike te metodologije eksperimentalne psihologije. Nastavu iz statistike odr┼żavao je na nekoliko sveu─Źili┼íta u Hrvatskoj i inozemstvu (Odjel za psihologiju Sveu─Źili┼íta u Zadru, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, Visokoj ┼íkoli za sigurnost u Zagrebu, Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu). Koautor je sveu─Źili┼ínog ud┼żbenika Petzova statistika. Osnovne statisti─Źke metode za nematemati─Źare koju je Hrvatsko psiholo┼íko dru┼ítvo 2013. godine nagradilo nagradom Zoran Bujas za osobito vrijednu knjigu. Dominatno podru─Źje njegovog znanstveno istra┼żiva─Źkog rada je osjetna i kognitivna psihologija s naglaskom na podru─Źje osjeta fizi─Źke boli. Objavio je preko 40 znanstvenih radova i sudjelovao na sedamdeset doma─çih i me─Ĺunarodnih znanstvenih konferencija. ─îlan je me─Ĺunarodnog znanstvenog odbora organizacije psihologa regije Alpe-Jadran unutar koje sudjeluje u organizaciji znanstvenih konferencija koje se odr┼żavaju svake druge godine. Od 1990. do 2003. godine bio je tajnik znanstvenog ─Źasopisa Review of Psychology.

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link

┼Żeljko Jernei─ç je redoviti profesor u miru na Katedri za psihologiju rada i ergonomiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na mati─Źnom fakultetu uveo je i vodio vi┼íe razli─Źitih predmeta na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju psihologije. Tako─Ĺer, dugi niz godina predavao je na interfakultetskom Studiju dizajna i na Pedago┼íkom fakultetu u Rijeci. Posljednjih nekoliko godina predaje na kolegijima Uvod u psihologiju rada, Odabir i razvoj osoblja, Aktualni problemi psihologije rada, Ergonomijska psihologija, Predvi─Ĺanje radnog pona┼íanja i radne uspje┼ínosti. U znanstvenom radu bavi se ispitivanjem kognitivnih i psihomotornih sposobnosti, konstrukcijom testova i upitnika, problemima odabira radnika, motivacijskim aspektima rada, la┼żiranjem u upitnicima li─Źnosti, ispitivanjem radne uspje┼ínosti te ergonomskim problemima oblikovanja. Sudjelovao je u radu i bio voditelj 10ak doma─çih i me─Ĺunarodnih znanstvenih projekata. S priop─çenjima je u─Źestvovao na brojnim skupovima u zemlji i inozemstvu te objavio ┼íezdesetak znanstvenih i stru─Źnih radova, knjiga i testova. Dobitnik je ÔÇťPsihologijske nagrade Ramiro BujasÔÇŁ za znanstveni rad. Aktivan je ─Źlan nekoliko nacionalnih i me─Ĺunarodnih strukovnih organizacija. Bio je glavni tajnik Hrvatskog psiholo┼íkog dru┼ítva, tajnik Hrvatskog ergonomijskog dru┼ítva, predsjednik povjerenstva za dodjelu nagrada HPD-a, te predsjednik programskih i organizacijskih odbora vi┼íe doma─çih i me─Ĺunarodnih znanstvenih skupova. Uz stru─Źne, obavljao je i brojne akademske du┼żnosti. Bio je prodekan Filozofskog fakulteta u ─Źetiri mandata, voditelj kapitalnih ulaganja i izgradnje knji┼żnice Filozofskog fakulteta, voditelj razredbenih postupaka na razini Odsjeka i Fakulteta, ─Źlan Senata Sveu─Źili┼íta u Zagrebu, Vije─ça podru─Źja dru┼ítvenih i humanisti─Źkih znanosti, razli─Źitih sveu─Źili┼ínih odbora i povjerenstava, kao i predsjednik Odbora za prora─Źun Sveu─Źili┼íta. Trenutno je ─Źlan Podru─Źnog znanstvenog vije─ça za dru┼ítvene znanosti.

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link

Jasminka La┼żnjak redovita je profesorica u trajnom izboru na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveu─Źili┼íta u Zagrebu. Diplomirala je sociologiju kao jednopredmetni studij na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveu─Źili┼íta u Zagrebu. Na istom fakultetu obranila je magistarski rad pod naslovom Profesionalizacija i sekularizacija i doktorirala obraniv┼íi doktorski rad Socijalna konstrukcija tehnologije: sociolo┼íki aspekti odnosa tehnologije i dru┼ítva. Od 1985. do 2006. zaposlena je na Katedri za dru┼ítvene znanosti Rudarsko-geolo┼íko-naftnog fakulteta Sveu─Źili┼íta u Zagrebu gdje je predavala kolegije Znanost, tehnika, dru┼ítvo, Sociologija i Sociologija organizacije. Od 2006. na Odsjeku za sociologiju predaje na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju ┬ákolegije Dru┼ítvo i tehnologija, Sociologija rada i organizacije i Ekonomska sociologija . Od sije─Źnja do rujna 1989. boravila je na Indiana University Bloomington u SAD kao Visiting scholar. Sudjelovala je na velikom broju me─Ĺunarodnih i doma─çih znanstvenih skupova. Od 1997. do 2007. kodirektorica je me─Ĺunarodnog seminara “Social Aspects of Sciences” Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku, a zatim i ┬ákodirektorica me─Ĺunarodne konferencije┬á “Innovation and Social Development”, tako─Ĺer u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Od 2015. godine predsjednica je Hrvatskog sociolo┼íkog dru┼ítva. Suradnica je na doma─çim i me─Ĺunarodnim znanstvenim projektima (FP i Obzor 2020). Objavljuje u doma─çim i inozemnim ─Źasopisama i knjigama.┬á Objavila je u su – uredni┼ítvu zbornik radova ÔÇ×Transition Countries in The Knowledge Society: Socioeconomic Analysis”, i u koautorstvu s J. ┼ávarc ┬áÔÇ×Innovation culture in crony capitalism. Does Hofstede’s model matter?” (u tisku).

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link

Veseljka Lovri─ç savjetnica je za podru─Źje ljudskih potencijala, zaposlena u konzultantskoj ku─çi Prava Formula. Karijeru je zapo─Źela u odjelu ljudskih resursa Croatia Airlinesa gdje se upoznala sa svim procesima ljudskih resursa, posebice s podru─Źjem planiranja ljudskih potencijala te razvojem strategija zapo┼íljavanja i provo─Ĺenja selekcijskih postupaka. Znanstveno iskustvo stekla je rade─çi na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu kao istra┼żiva─Ź i predava─Ź. Uz zavr┼íen diplomski studij psihologije, stekla je i doktorsku titulu na podru─Źju kognitivne psihologije. Uz to, educirala se na brojnim seminarima iz upravljanja ljudskim potencijalima te upravljanja projektima. Trenutno poha─Ĺa edukacijski program Oxford Brookes University za profesionalnog coach ÔÇô mentora u skladu s EMCC (European Mentoring and Coaching Council) regulativom. U svom desetogodi┼ínjem konzultantskom radu sura─Ĺivala je se desecima razli─Źitih organizacija u Hrvatskoj i inozemstvu na poslovima organizacijskog razvoja, razvoja talenata, razvoja rukovoditelja, dizajniranja i facilitacije razli─Źitih edukacijskih programa te individualnog coachinga. U konzultantskom radu, uz u praksi ste─Źena znanja i vje┼ítine, koristi i recentna znanstvena saznanja i preporuke.

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link

Darja Masli─ç Ser┼íi─ç je redovita profesorica u trajnom izboru na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveu─Źili┼íta u Zagrebu, voditeljica je Doktorskog studija psihologije i Centra za razvoj karijere na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1989. godine. Na istom fakultetu je 1993. magistrirala, a 2000. doktorirala u podru─Źju psihologije rada. Akademsku godinu 2011/2012 provela je na Colorado State University kao stipendistica zaklade Fulbright. Nositeljica je predmeta Metode eksperimentalne psihologije na preddiplomskom studiju, Psihologijski praktikum 3 i Organizacijska psihologija na diplomskom te Rad i mentalno zdravlje na doktorskom studiju psihologije. Nastavnica je na doktorskim studijima na drugim fakultetima Sveu─Źili┼íta u Zagrebu, a vi┼íe godina bila je gostuju─çi nastavnik na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveu─Źili┼íta u Sarajevu. Sudjelovala je u Erasmus+ Programu s Univesidad de Ja├ęn, ┼ápanjolska, te je nositeljica ugovora o dvojnom doktoratu sa Katolieke Universiteit Leuven.
Istra┼żiva─Źki se bavi psihologijom rada i organizacijskom psihologijom, posebno radnom motivacijom te odnosom rada i psihi─Źkog zdravlja ljudi. U sredi┼ítu njenog istra┼żiva─Źkog interesa su: organizacijska klima, stres na radu, nesigurnost posla i nezaposlenost. Istra┼żuje posljedice nezaposlenosti na psihofizi─Źko zdravlje ljudi, strategije┬á suo─Źavanja s gubitkom posla te individualne i situacijske prediktore radnog uspjeha u okolnostima pove─çane nesigurnosti posla te stalnih promjena organizacijskog konteksta. U ovom podru─Źju vodila je vi┼íe doma─çih i me─Ĺunarodnih znanstvenih projekata, a radove objavljuje u doma─çim i me─Ĺunarodnim znanstvenim ─Źasopisima. U profesionalnom radu sura─Ĺuje s poslovnim organizacijama, nevladinim i vladinim sektorom. ─îlanica je Sekcije za organizacijsku psihologiju Hrvatskog psiholo┼íkog dru┼ítva, Hrvatske psiholo┼íke komore, European Association of Work and Organizational Psychology i Euroean Network of Organizational Psychologists.

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link

Ivana Na─Źinovi─ç Braje je izvanredna profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveu─Źili┼íta u Zagrebu 2005. godine, gdje 2008. godine i magistrirala na poslijediplomskom studiju ÔÇ×Organizaciju i menad┼żmentÔÇť. Poslijediplomski doktorski studij Poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu ÔÇô Zagreb zavr┼íila je 2011. godine obraniv┼íi doktorsku disertaciju ÔÇ×Kompenzacije vrhovnih menad┼żera kao instrument korporativnog upravljanjaÔÇť. Od 2005. godine zaposlena je na Katedri za organizaciju i menad┼żment Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjeluje u izvo─Ĺenju nastave na preddiplomskom i diplomskom studiju, na hrvatskom i engleskom jeziku, iz kolegija ÔÇ×OrganizacijaÔÇť, ÔÇ×Organizacijska kulturaÔÇť i ÔÇ×Kompenzacijski menad┼żmentÔÇť. Do sada je, samostalno ili u koautorstvu, objavila vi┼íe desetaka znanstvenih i stru─Źnih radova iz podru─Źja strategije i sustava nagra─Ĺivanja, strategije nagra─Ĺivanja vrhovnog menad┼żmenta, organizacijske kulture i organizacijskog dizajna. Sudjelovala je u izradi vi┼íe znanstvenih i stru─Źnih projekata za potrebe hrvatskih poduze─ça. ─îlanica je me─Ĺunarodne mre┼że istra┼żiva─Źa u podru─Źju ljudskih potencijala CRANET. Njeni primarni istra┼żiva─Źki interesi odnose se na problematiku nagra─Ĺivanja zaposlenika te organizacijsku kulturu.

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link

Alka Obadi─ç, redovita je profesorica u trajnom izboru na Ekonomskom fakultetu Sveu─Źili┼íta u Zagrebu. Diplomirala je 1997. godine, a magistrirala 2000. godine na Ekonomskom fakultetu Sveu─Źili┼íta u Zagrebu. Doktorsku disertaciju obranila je 2003. godine u okviru doktorskog studija EDAMBA na Ekonomskom fakultetu Sveu─Źili┼íta u Zagrebu te stekla akademski stupanj doktora dru┼ítvenih znanosti, polje ekonomije. Na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini predaje kolegije ÔÇ×Ekonomski rast, konvergencija zemalja ─Źlanica EU i pro┼íirenjeÔÇť, ÔÇ×Gospodarstvo HrvatskeÔÇť, ÔÇ×Klasteri i konkurentnostÔÇť, ÔÇ×MakroekonomijaÔÇť i Politike zapo┼íljavanjaÔÇť. Na me─Ĺunarodnoj razini od ak. god. 2009./2010. gostuju─çi je predava─Ź na Sveu─Źili┼ítu u Ljubljani. Autorica je jedne znanstvene knjige, koautorica jednog sveu─Źili┼ínog ud┼żbenika te urednica i koautorica jednog sveu─Źili┼ínog ud┼żbenika, kourednica jedne znanstvene knjige, dvaju zbornika radova s doma─çih znanstvenih skupova, autorica/koautorica ve─çeg broja poglavlja u znanstvenim knjigama, autorica preko 90 ─Źlanaka te recenzentica dvaju sveu─Źili┼ínih ud┼żbenika i vi┼íe od 80 znanstvenih ─Źlanaka. Redovito sudjeluje u radu znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Dobitnica je nekoliko znanstvenih nagrada. Kao voditeljica ili suradnica sudjelovala je na vi┼íe doma─çih i me─Ĺunarodnih znanstvenih projekata, od kojih se isti─Źe projekt sudjelovanje na me─Ĺunarodnom projektu CERGE-EI (Prag, Republika ─îe┼íka), ÔÇ×The Dynamics of Fiscal Policy Transmission Mechanism and the Effect on Economic GrowthÔÇť, a od 2016. je voditeljica bilateralnog hrvatsko-slovenskog znanstveno-istra┼żiva─Źkog projekta ÔÇ×Djelovanje javne uprave i proceduralna (de)birokratizacija u smislu razvoja malih i srednjih poduze─ça: komparativna analiza Slovenije i HrvatskeÔÇť sa hrvatska strane, financiranog od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta. Podru─Źja njene specijalizacije i interesa prvenstveno su strukturne promjene na tr┼żi┼ítu rada, problemi nezaposlenosti, politike zapo┼íljavanja, ekonomika obrazovanja, fiskalna politika, proces pridru┼żivanja EU, regionalni i sektorski klasteri. Od 2016. godine voditeljica je preddiplomskog sveu─Źili┼ínog studija Ekonomije, diplomskog sveu─Źili┼ínog studija Ekonomije i integriranog preddiplomskog i diplomskog sveu─Źili┼ínog studija Ekonomije te predsjednica Odbora za preddiplomski i diplomski studij EFZG-a, a od 2012. godine kontinuirano je ─Źlanica fakultetskog vije─ça. ─îlanica je uredni─Źkog odbora me─Ĺunarodnih znanstvenih ─Źasopisa ÔÇ×Poslovna izvrsnost/Business ExcellenceÔÇť i ÔÇ×Administration/UpravaÔÇť. Ujedno je i ─Źlanica Skup┼ítine Dru┼ítva sveu─Źili┼ínih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu, Hrvatskog dru┼ítva ekonomista, Athens Institute for Education and Research te World Academy of Science, Engineering and Technology.

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link

Mislav Ante Omazi─ç, prof. dr. sc. je ro─Ĺen 1971. godine u Zagrebu. 1998. godine je zapo─Źeo raditi kao asistent na Ekonomskom fakultetu Sveu─Źili┼íta u Zagrebu na Katedri za organizaciju i menad┼żment gdje je bio pro─Źelnik a sada je Prodekan za studente, nastavu i upravljanje kvalitetom. Na Sveu─Źili┼ítu predaje razli─Źite kolegije poput ÔÇ×Dru┼ítvene odgovornosti poduze─çaÔÇť, ÔÇ×Poslovne etikeÔÇť, ÔÇ×Menad┼żmenta promjenaÔÇť, ÔÇ×Projektnog menad┼żmentaÔÇť i ÔÇ×Menad┼żmentaÔÇť. Unutar svih svojih kolegija poti─Źe studente na inovativnost i odgovornost naspram njihove budu─çe uloge nositelja promjena u dru┼ítvu. Jedan je od osniva─Źa najve─çe studentske udruge eSTUDENT i njihov je mentor te radi na ┼íirenju mre┼że Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu. Autor je i koautor na knjigama i ─Źlancima koji su izdani u Hrvatskoj i inozemstvu te je u─Źesnik mnogih konferencija. Posljednje djelo koje je napisao nalazi se u Stachowicz-Stanusch, A. (ur) (2016): Corporate Social Performance In The Age Of Irresponsibility – Cross National Perspective, San Francisco: Information Age Publishing. Tijekom karijere radio je na razli─Źitim projektima za javne privatne i dr┼żavne organizacije poput Novartisa, UNDP-a, Svjetsku banku, IFC-a, COOP-a, Raiffeisen International, Toyote, IBM-a, ARGO-a, Privredne banke Zagreb, INA-e, Hrvatskog Telekom, Hrvatske udruge┬áleukemija i┬álimfoma, Hrvatske udruge paraplegi─Źara i tetraplegi─Źara, HUCNO-a i mnoge druge. Doktorirao je prvi u regiji na temu dru┼ítveno odgovornog poslovanja a tijekom studija je radio na institutu ÔÇ×The Fowler Center for Business as an Agent of World BenefitÔÇť na Weatherhead School of Management u SAD-u.

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link

Maja Parma─Ź Kova─Źi─ç je izvanredna profesorica na Katedri za psihologiju rada i organizacijsku psihologiju Filozofskog fakulteta Sveu─Źili┼íta u Zagrebu. Na istom je fakultetu i doktorirala 2011. godine. U preddiplomskim i diplomskim programima studija psihologije na Filozofskom fakultetu sudjeluje u izvo─Ĺenju nastave na kolegijima Uvod u psihologiju rada, Motivacija i radno pona┼íanje, Odabir i razvoj osoblja te Ergonomijska psihologija. Tijekom svog rada na Odsjeku za psihologiju aktivno je sudjelovala na velikom broju znanstvenih i stru─Źnih projekata. Sredi┼ínji istra┼żiva─Źki interes vezan joj je uz procjenjivanje li─Źnosti i socijalno po┼żeljno odgovaranje u upitnicima li─Źnosti, a do sada je u tom podru─Źju objavila jednu znanstvenu knjigu u koautorstvu te ve─çi broj znanstvenih radova od kojih su neki objavljeni u me─Ĺunarodno priznatim ─Źasopisima poput International Journal of Selection and Assessment ┬ái Journal of Personality Assessment. Konstruirala je i adaptirala ve─çi broj mjernih instrumenata te sudjelovala na brojnim doma─çim i me─Ĺunarodnim znanstvenim i stru─Źnim skupovima. Poha─Ĺala je vi┼íe stru─Źnih edukacija u zemlji i inozemstvu. Kao ─Źlanica Programsko-organizacijskog odbora sudjelovala je u organizaciji nekoliko doma─çih i me─Ĺunarodnih znanstvenih skupova. ─îlan je uredni┼ítva ─Źasopisa Suvremena psihologija, ─Źelni┼ítva Sekcije za organizacijsku psihologiju Hrvatskog psiholo┼íkog dru┼ítva, Hrvatske psiholo┼íke komore, European Association of Work and Organizational Psychology, European Association of Personality Psychology te International Association of Applied Psychology.

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link

Najla Podrug je redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je Management, magistrirala Organizaciju i menad┼żment u podru─Źju me─Ĺu-kulturolo┼íkog menad┼żmenta te doktorirala u okviru EDAMBA doktorskog studija iz ekonomije i poslovne ekonomije u podru─Źju korporativnog upravljanja. Dobitnica je tre─çe nagrade na me─Ĺunarodnom natjecanju 2010 EDAMBA Doctoral Thesis Competition u konkurenciji doktorskih disertacija iz 30 zemalja i 60 sveu─Źili┼íta. Odlukom Fakultetskog vije─ça Ekonomskog fakulteta u Zagrebu dodijeljene su joj dvije nagrada “Mijo Mirkovi─ç” (2008. i 2015. godine). Nagradu za izniman znanstveni doprinos iz podru─Źja dru┼ítvenih znanosti izv. prof. dr. sc. Najli Podrug dodijelilo je 2012. Dru┼ítvo sveu─Źili┼ínih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu. Na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini predaje kolegije iz podru─Źja me─Ĺunarodnog i strate┼íkog menad┼żmenta. Koautorica je jednog sveu─Źili┼ínog ud┼żbenika i jedne znanstvene knjige. Suurednica je dviju znanstvenih publikacija, kao i autorica 9 poglavlja u znanstvenim knjigama i vi┼íe od 50 znanstvenih radova. Sudjelovala je na vi┼íe doma─çih i me─Ĺunarodnih znanstvenih i stru─Źnih projekata. Doc. dr. sc. Najla Podrug ─Źlan je uredni┼ítva ─Źasopisa Management Fakulteta za Management Univerza na Primorskem i European Journal of Economics and Management. Podru─Źja znanstvenog interesa: me─Ĺu-kulturolo┼íki menad┼żment, me─Ĺunarodni strate┼íki menad┼żment, ekspatrijatizam te agencijska teorija i teorija uslu┼żnosti.

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link

Nina Polo┼íki Voki─ç je redovita profesorica u trajnom izboru na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je ÔÇ×MarketingÔÇť i ÔÇ×ManagementÔÇť, magistrirala ÔÇ×Organizaciju i menad┼żmentÔÇť te doktorirala u podru─Źju upravljanja ljudskim potencijalima. Na preddiplomskoj, diplomskoj, integriranoj, poslijediplomskoj te doktorskoj razini predaje kolegije iz podru─Źja menad┼żmenta, menad┼żerskih vje┼ítina i upravljanja ljudskim potencijalima. Od 2016. do 2020. godine predavala je kolegij ÔÇ×International human resource managementÔÇŁ na Me─Ĺunarodnoj ljetnoj ┼íkoli Ekonomskog sveu─Źili┼íta u Be─Źu (Wirtschaftsuniversit├Ąt ÔÇô Wien), gdje je i od 2011. do 2015. godine predavala kolegij ÔÇ×Cross-cultural and diversity issues in European human resource managementÔÇŁ. Koautorica je 3 sveu─Źili┼ína ud┼żbenika/priru─Źnika (ÔÇ×Temelji menad┼żmentaÔÇť, ÔÇ×Suvremeni menad┼żment ÔÇô vje┼ítine, sustavi i izazoviÔÇť i ÔÇ×Priru─Źnik za metodologiju istra┼żiva─Źkog radaÔÇť) i 1 znanstvene knjige (ÔÇ×Gender Equality in the Workplace: Macro and Micro Perspectives on the Status of Highly Educated WomenÔÇť u izdanju Palgrave Macmillana), suurednica je 1 znanstvene knjige (ÔÇ×Evolucija sindikata ÔÇô Uloga sindikata u suvremenome dru┼ítvuÔÇť), 1 zbornika radova i 1 leksikona (ÔÇ×Ekonomski leksikonÔÇť). Autorica i koautorica je 20-ak poglavlja u knjigama i 80-ak znanstvenih radova. Kao voditeljica ili suradnica sudjelovala je na vi┼íe doma─çih i me─Ĺunarodnih znanstvenih projekata, od kojih se isti─Źe projekt ÔÇ×Me─Ĺunarodno komparativno istra┼żivanje organizacijskih politika i praksi upravljanja ljudskim potencijalimaÔÇť u organizaciji CRANET mre┼że, u kojem je voditeljica hrvatskog tima. Njeni trenutni istra┼żiva─Źki interesi odnose se na podru─Źja: me─Ĺunarodni menad┼żment ljudskih potencijala, komparativni menad┼żment ljudskih potencijala i upravljanje markom poslodavca.

Lorena ┼ákufli─ç je redovita profesorica u trajnom izboru na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na Ekonomskom fakultetu u Rijeci diplomirala je ÔÇ×Vanjsku trgovinuÔÇť, magistrirala iz podru─Źja op─çe ekonomije te doktorirala s temom ÔÇ×Me─Ĺunarodna strate┼íka orijentacija i trgovinska politika Republike Hrvatske. Na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini predaje kolegije iz podru─Źja ekonomske teorije, kao na primjer ÔÇ×Osnove ekonomijeÔÇť, ÔÇ×MikroekonomijaÔÇť, ÔÇ×Industrijska organizacijaÔÇť, ÔÇ×Analiza konkurentnostiÔÇť, ÔÇ×Politi─Źka ekonomija globalizacijeÔÇť, Industrijska ekonomija. Od 2011. godine predaje na poslijediplomskom studiju Reguliranje tr┼żi┼íta elektroni─Źkih komunikacija na Fakultetu elektrotehnike i ra─Źunarstva. Samostalno ili u koautorstvu objavila je sedamdesetak znanstvenih i stru─Źnih ─Źlanaka, te imala brojna priop─çenja na doma─çim i me─Ĺunarodnim znanstvenim konferencijama. Kao voditeljica ili suradnica sudjelovala je na vi┼íe doma─çih znanstvenih i stru─Źnih projekata. Od 2002. godine nadalje u nekoliko mandata ─Źlan je Povjerenstva za izdava─Źku djelatnost pri MZOS. U razdoblju od 2010-2014, te od 2016. godine nadalje Pro─Źelnica je Katedre za ekonomsku teoriju na Ekonomskom fakultetu Zagreb. Njeni trenutni istra┼żiva─Źki interesi odnose se na industrijsku organizaciju, konkurentnost tranzicijskih ekonomija, tr┼żi┼íne strukture, profitabilnost industrija, deindustrijalizaciju, direktne strane investicije.

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link

Ana Tkalac Ver─Źi─Ź redovita je profesorica u trajnom izboru na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je i magistrirala na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a doktorirala Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na katedri za marketing predaje vi┼íe komunikacijskih kolegija (Upravljanje marketingom, Integriranu marketin┼íku komunikaciju, Odnose s javno┼í─çu, Ogla┼íavanje i druge) na preddiplomskom, diplomskom, poslijediplomskom i doktorskom studiju. Uz Sveu─Źili┼íte u Zagrebu, gostovala je na drugim sveu─Źili┼ítima poput onoga u Luganu. Sudjelovala je u ve─çem broju programa znanstvenog i stru─Źnog usavr┼íavanja u zemlji i inozemstvu. Tijekom ┼íkolske godine 2001/02 provela je studijsku godinu kao Fulbrightov stipendist na preddoktorskom usavr┼íavanju na University of Maryland, u Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama. Ana Tkalac Ver─Źi─Ź dobitnica je niza nagrada poput nagrade ÔÇ×Mijo Mirkovi─çÔÇť u 2016. godini za autorstvo sveu─Źili┼ínog ud┼żbenika ÔÇ×Odnosi s javno┼í─çuÔÇť i posebnih priznanja za doprinos u razvoju struke upravljanja komunikacijama (Grand PRix, 2013. godine i PRO.PR, 2012. godine). Sudjelovala je na velikom broju me─Ĺunarodnih i doma─çih znanstvenih i stru─Źnih skupova. Objavljuje u doma─çim i stranim ─Źasopisima. ─îlanica je programskog odbora me─Ĺunarodne konferencije ÔÇ×BledCommÔÇť, kao i uredni─Źkih odbora me─Ĺunarodnih ─Źasopisa ÔÇ×International Journal of Strategic CommunicationÔÇť, ÔÇ×Public Relations ReviewÔÇť i ÔÇ×Journal of Public Relations ResearchÔÇť.┬á Koautorica je i urednica razli─Źitih knjiga poput ÔÇ×Odnosa s medijimaÔÇť, ÔÇ×Public relations metrics: research and evaluationÔÇť, te sveu─Źili┼ínog priru─Źnika pod nazivom ÔÇ×Priru─Źnik za metodologiju istra┼żiva─Źkog radaÔÇť. Sudjelovala je u ve─çem broju doma─çih i me─Ĺunarodnih savjetovanja poput projekta Fonda za razvoj Sveu─Źili┼íta u Zagrebu, pod nazivom ÔÇ×Razvoj modela mjerenja i upravljanja reputacijom sastavnica Sveu─Źili┼íta u ZagrebuÔÇť.

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link

Ma┼ía Tonkovi─ç Grabovac radi kao docentica na Odsjeku za psihologiju Hrvatskih studija Sveu─Źili┼íta u Zagrebu. Diplomirala je na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je i doktorirala na temu upitnika li─Źnosti u profesionalnoj selekciji. Zavr┼íila je petnaestak edukacija iz podru─Źja psihologije rada, strukturalnog modeliranja i ostalih slo┼żenih analiza podataka, znanstvene komunikacije te kognitivno-bihevioralne terapije i drugih tehnika savjetovanja. Na studiju psihologije nositeljica je kolegija iz podru─Źja psihologije rada i organizacijske psihologije (Psihologija rada; Psihologija pona┼íanja u organizaciji; Vje┼ítine upravljanja ljudskim resursima) te psihometrije (Teorija psihologijskih testova; Vje┼ítine psihologijskog testiranja). Pod njenim mentorstvom studenti su nagra─Ĺeni Rektorovom ili Dekanovom nagradom, a studentske evaluacije svrstavaju je u najbolje ocijenjene nastavnike Hrvatskih studija. Objavila je dvadesetak znanstvenih i stru─Źnih radova te podnijela tridesetak priop─çenja na me─Ĺunarodnim skupovima. Suradnica je na nekoliko istra┼żiva─Źkih projekata na kojima se bavi predvi─Ĺanjem razli─Źitih po┼żeljnih i nepo┼żeljnih organizacijskih pona┼íanja. Koautorica je nekoliko psihologijskih mjernih instrumenata, pri ─Źemu je najvi┼íe ponosna na Hrvatski test integriteta. Za znanstveni rad nagra─Ĺena je 2006. Rektorovom nagradom, 2012. nagradom Alpe-Adria za mlade znanstvenike, 2015. godine Dr┼żavnom nagradom za znanost. Pokrenula je projekt e-knjige Psihofestologija, koji je 2017. godine dobio nagradu Ramiro Bujas Hrvatskog psiholo┼íkog dru┼ítva za osobito vrijedan doprinos dru┼ítvenoj afirmaciji psihologije. Bila je predsjednica programsko-organizacijskog odbora 3. PsihoFesta te ─Źlanica odbora nekoliko doma─çih i me─Ĺunarodnih skupova. S licencom Hrvatske psiholo┼íke komore spoznaje iz psihologije rada rado promi─Źe u ┼íiroj javnosti i primjenjuje u praksi upravljanja ljudskim potencijalima na fakultetima te hrvatskim i multinacionalnim kompanijama.

Vi┼íe informacija o nastavniku mo┼żete prona─çi na sljede─çoj stranici: link